Održani Prvi “Srpski dani osiguranja

Održani Prvi “Srpski dani osiguranja

Udruženje osiguravača Srbije organizovalo je od 28.-30. novembra 2017. godine Konferenciju “Srpski dani osiguranja” koja je okupila oko 200 domaćih i stručnjaka iz inostranstva iz oblasti osiguranja i reosiguranja, predstavnika regulatornih tela, državnih institucija i osiguravajućih društava.

U dva dana Konferencije, organizovali smo okrugle stolove o Zakonu o obaveznom osiguranju u saobraćaju i o osiguranju u poljoprivredi, sa 20 učesnika. U još 10 izlaganja, koje su održali domaći, regionalni i stručnjaci iz inostranstva, razmotrili smo trenutno najvažnije teme koje se tiču Direktiva „Solvency 2“, životnog osiguranja, bankoosiguranja. Time su učesnici Konferencije bili u prilici da naprave presek trenutnog stanja na tržištu osiguranja Srbije i uporede ga sa standardima u regionu i državama EU i da se upoznaju sa promenama u regulativi i nadzoru nad delatnošću osiguranja. 

FOTO GALERIJA  PREZENTACIJE IZLAGAČA  VIDEO

Otvarajući skup, guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, izjavila je da je najveći izazov u ovom trenutku unapređenje regulative obaveznog osiguranja u saobraćaju. Oko najosetljivijih pitanja mora biti postignut konsenzus svih tržišnih učesnika, jer jedino tako se može doći do pune primene tog propisa, ukazala je Tabakovićeva. Kako je objasnila, regulatorni cilj delatnosti osiguranja u Srbiji, kao i njene supervizije, jeste primena direktive EU Solventnost 2. U Zakon o osiguranju koji je danas na snazi već su ugrađeni određeni elementi pravnog okvira Solventnost 2, a cilj je da do 2020. ili 2021. godine s novom regulativom u potpunosti implementiramo taj pravni okvir, dodala je Jorgovanka Tabaković. Ona je posebno podržala aktivnosti Udruženja osiguravača Srbije čiji je cilj edukacija i podizanje svesti o značaju osiguranja. 

Prvog dana skupa bilo je priče o implementaciji direktive Solventost 2 na srpsko tržište osiguranja uz zaključak da će to dovesti do većeg stepena zaštite i sigurnosti osiguranika, kao i do harmonizacije propisa sa državama članicama EU i unapređenja finansijske stabilnosti. Upozoreno je i da to usloviti povećanje kapitalnih zahteva od osiguravača i eventualno ukrupnjavanje tržišta osiguranja.

Takođe, istaknut je i značaj osiguranja od autoodgovornosti i visok nivo njegove zastupljenosti na domaćem tržištu neživotnih osiguranja. Sa okruglog stola na tu temu poručeno je da već kroz novi Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju, čija je izrada u toku, moramo da predvidimo rešenja u skladu sa najboljom evropskom praksom, koja će obezbediti stabilnost tržišta osiguranja od autoodgovornosti, posebno imajući u vidu pooštrene regulatorne zahteve koje nameće direktiva Solventnost 2.

Kad je u pitanju životno osiguranje, u prethodnom periodu došlo je do pomeranja sa tradicionalnog koncepta proizvoda životnog osiguranja, u kome je ugovarač osiguranja isključivo opredeljivao iznos sredstava koji ulaže i rok trajanja ugovora, na savremeni koncept. Novi koncept podrazumeva odlučivanje ugovarača osiguranja o pravcima plasmana tih sredstava, a samim tim i preuzimanje rizika za takve odluke. Tokom predavanja na ovu temu naglašeno da postoji veliki prostor za razvoj životnog osiguranja. U predavanjima na temu stanja životnog osiguranja u Srbiji, naglašeno je da postoji prostor za dalji razvoj ove industrije, što se ogleda kroz relativni mali udeo premije u BDP-u u odnosu na većinu evropskih zemalja. Međutim, budući razvoj nije bez prepreka – još uvek mala kupovna moć građana i nedovoljno razvijena svest o osiguranju sa jedne strane, kao i opšti pad kamatnih stopa na finansijskom tržištu sa druge strane, predstavljaju dva osnovna izazova sa kojima se suočavaju osiguravajuće kuće.

Tokom drugog dana razmatrano je pitanje bankoosiguranja i skrenuta je pažnja na rizike koje ovako materijalno značajan oblik saradnje može da ima po osiguravajuća društva, i to pre svega na intenzivne i dugoročne negativne finansijske posledice, kao rezultat snažne konkurentske utakmice i nedovoljne fokusiranosti na proces procene rizika koji se preuzima u osiguranje.

Kao jedan od mogućih načina rasta premije osiguranja, naročito na tržištima gde je osiguranje nedovoljno razvijeno, predstavljeno je mikroosiguranje, pa je otvoreno pitanje da li ovo može biti jedno od rešenja za razvoj pojedinih vrsta osiguranja i na našem tržištu.

Zaključak drugog okruglog stola jeste da razvoj poljoprivrede nema alternativu, ali da je neophodno obezbediti upravljanje brojnim rizicima kojima je poljoprivreda izložena. U ovome je značajna uloga osiguranja i države, koji su, kako je istaknuto, na primerima gotovo svih država, naročito onih razvijenih, nerazdvojivi činioci u ovom procesu. 

Top