Zašto bi osiguranje trebalo da posmatramo kao zaštitu i kako da počnemo da razmišljamo o njemu kao o prevenciji – deo je tema koje su pokrenute na Kopaonik biznis forumu, na panelu „Nesreće se ne planiraju, planira se zaštita“ koji je organizovalo Udruženje osiguravača Srbije.

Priliku da predstavi način na koji se oporavljala posle teške saobraćajne nezgode i koliko  je za oporavak bila važna polisa osiguranja, ali i poverenje u osiguravajuće kuće, imala je Dea Đurđević, poznata voditeljka.

Saobraćajna nesreća u kojoj je Dea teško povredila ruku bila je, kako je istaknuto, kompleksna u kojoj su učestvovala tri autobusa i dva automobila, a bile su uključene tri osiguravajuće kompanije.

“Dea je pretrpela teške telesne povrede. Dunav osiguranje je akontaciono isplatilo deo nematerijalne štete, a konačna će biti utvrđena po okončanju lečenja. Postoje limiti u materijalnim i nematerijalnim štetama. Materijalne su imovinske štete, umanjenje imovinske vrednosti, troškovi lečenja, troškovi tuđe pomoći i nege, dok se nematerijalne štete odnose na umanjenje opšte životne aktivnosti, na pretrpljeni fizički bol, strah, duševni bol i patnju zbog gubitka ili teškog invaliditeta najrođenijih“ pojasnio je Mirko Petrović, generalni direktor Dunav osiguranja.

Na panelu, na kojem je moderirao je Jovan Memedović, učestvovali su Zoran Blagojević, generalni direktor Wiener Stadtische osiguranja, Dragan Marković, generalni direktor Triglav osiguranja i Mirko Petrović, generalni direktor Dunav osiguranja.

Osiguravajuća industrija raspolaže ozbiljnim fondovima za rešavanje odštetnih zahteva građana. Na panelu je naglašeno da su od 2005.godine, kada je Narodna banka Srbije preuzela nadzor nad industrijom osiguranja, tehničke rezerve porasle (izraženo u evrima) više od šest puta, a premije za nešto više od dva puta.

Na tržištu osiguranja u Srbiji, limit za nematerijalnu štetu je milion evra, a za materijalnu 200.000 evra.

„Kompanije ne mogu sprečiti nastupanje rizika, ali funkcija osiguranja je da uz finansijsku pomoć pomogne građanima da na što lakši način prevaziđu negativne efekte incidenata koji se dešavaju u životu. Potrebno je da svaki pojedinac pokaže odgovornost prema sebi i najbližima i da kroz polisu osiguranja, ako se desi šteta, u kratkom vremenskom periodu može tu štetu da nadomesti i nastavi da živi istim kvalitetom života“, kaže Zoran Blagojević, generalni direktor Wiener Stadtische osiguranja.

Na panelu je naglašeno da je sektor u kojem se sve češće potvrđuje da se „nesreće ne planiraju, već da se planira zaštita“ poljoprivreda, koja je ivici rentabilnosti kod većine osiguravača. U Srbiji je osigurano je svega oko 12% obradivih površina.

„Srbija ima 560.000 poljoprivrednih gazdinstava koji obrađuju 3,5 miliona hektara poljoprivrednih površina, ali je problem što se osigurava samo 3% kroz poljoprivredne proizvođače i 9 procenata kroz preduzetnike i fizička lica”, izjavio je Dragan Marković, generalni direktor “Triglav osiguranja”.

Fotografije